Servis i čuvanje vina

Čuvanje vina

Ukoliko je vino uskladišteno na neadekvatan način, njegov kvalitet će gotovo izvjesno biti narušen i ono će početi da gubi neke od svojih karakteristika, što će na kraju rezultirati kvarenjem.

Postoje tri važne stavke koje moramo slijediti prilikom skladištenja vina:

● Za dugo skladištenje i čuvanje, vino treba biti na hladnoj i konstantnoj temperaturi. Ekstremna hladnoća ili toplota, kao i značajne promjene u temperaturi, mogu narušiti kvalitet.

● Vino treba čuvati od sunca i jakog vještačkog svjetla. Svjetlost i toplota uzrokuju da vino na ukusu bude ustajalo i tromo.

● Ukoliko je vino zatvoreno plutanim čepom, boca se mora čuvati u horizontalnom položaju koji obezbjeđuje da čep bude u stalnom kontaktu sa vinom i na taj način ostane vlažan. U suprotnom dolazi do njegovog sušenja i vazduh prodire u bocu. Vino se usljed oksidacije kvari te dobija karakteristični ukus ustajalosti.
Vina zatvorena navojnim čepom se mogu nesmetano držati u uspravnom položaju.

Servis vina

Bijela, roze i pjenušava vina se tipično služe ohlađena, dok se crvena vina služe blago ohlađena ili na sobnoj temperaturi. Kao i uvijek, treba uzeti u obzir da izbor temperature podliježe subjektivnim preferencijama onog ko vino konzumira. U slučajevima da želite da vino bude ohlađeno sve dok se boca ne isprazni, isto se najčešće čuva u kibli sa ledom, pomiješanim sa vodom.

Ukoliko vam se učini da je vino prehladno, bocu nikada nemojte zagrijavati na bilo koji način. Pustite da se temperatura podigne prirodnim putem kako biste sačuvali karakteristični ukus.

Čaše

Postoji na stotine različito dizajniranih vinskih čaša, međutim, ono što je svim najboljim zajedničko je sužena površina na obodu. Ovakav karakterističan oblik omogućava da arome budu skoncentrisane unutar čaše te da ih konzument samim tim bolje osjeti.
Tipično je da čaše za crveno vino budu nešto veće kako bi vazduhu bilo omogućeno da dođe u kontakt sa što većom površinom i na taj način doprinese bržem razvoju aroma i ukusa.
Čaše za bijelo i roze vino su srednje veličine. Kod ovakvih oblika, svježi, voćni mirisi su skoncentrisani unutar čaše i usmjereni ka obodu.
Čaše za pjenušava vina najčešće imaju oblik „flute“ ili „tulipan“. Taj oblik, a pogotovo flute, daje mogućnost mjehurićima da se kreću kroz vino, dok ne nestanu na površini.

Održavanje vina svježim

Jednom kada se vino otvori, ono dolazi u kontakt sa vazduhom i postepeno počinje da razvija ustajali ukus. Čuvanje prestalog vina u boci sa čepom u frižideru, produžiće njegovo trajanje, ali ne zadugo. U ovim slučajevima preporučuje se korišćenje metoda, odnosno sistema koji otvorenom vinu „produžavaju život“:

● Vakuum sistem – kojim se vazduh odstranjuje iz boce

● Sistem prekrivanja – gdje se u bocu upumpava gas koji potiskuje vazduh iz boce dok istovremeno ne oštećuje vino.

Vino „s greškom“

Dešava se da vino ima „grešku“ i razlozi tome su razni. Nekoliko najčešćih primjera su:

● Miris plute ili tzv ČEP
Miris plute je prouzrokovan hemikalijom poznatom kao TCA (trichloroanisole). Na mirisu, ova vina podsjećaju na miris vlažnog kartona koji preovladava i samim tim ono djeluje manje svježe.

● Loše zatvoreno vino
Ako čep dozvoli kontakt sa kiseonikom, dolazi do oksidacije i vino dobija obrise braon boje. U tom slučaju najčešće dobije arome meda, karamele ili kafe, a svježina i voćnost se gube. Vina se mogu i namjenski raditi sa minimalnom dozom oksidacije, kako bi odležavanjem u boci, nadogradila navedene karakteristike.

Oštećena usljed visoke temperature
Ukoliko je vino uskladišteno u uslovima gdje je temperatura visoka ili je izloženo dnevnoj ili vještačkoj svjetlosti, ono će izgubiti svoj originalan ukus. Ova vina brzo gube svježinu, nemaju očekivanu voćnost i na ukusu su „dosadna“ i ustajala.

Idealne temperature serviranja vina

• Slatka vina: 6–8 °C
• Pjenušava vina: 6–10 °C
• Lagana bijela i roze vina: 7–10 °C
• Bijela vina punog tijela: 10–13 °C
• Lagana crvena vina: 13–18 °C
• Crvena vina punog tijela: 15–18 °C