Prvi tragovi vina otkriveni su 6 000 godine prije nove ere na području Gruzije, dok je prva poznata vinarija postojala na teritoriji današnje Jermenije 4 100 godine prije nove ere. Vino je bilo sveprisutno u životu Starih Grka, dok su Rimljani svoje pobjede slavili ispijajući ovaj, kako su ga nazivali, bogovski nektar.
Tradicija vinogradarstva i vinarstva je najzastupljenija u Evropi, a Francuska se smatra kolijevkom velikih vina. Najveći broj najkvalitetnijih svjetskih vina nastao je u vinogradima Burgundije i Bordoa, te se nije čuditi što su Francuzi do prije pedeset godina vina dijelili u tri kategorije: dobra vina (Francuska), veoma dobra vina (takođe Francuska) i ostala. Gledano sa ove vremenske distance, jasno je da ova podjela nije bila dobra i da je oslikavala potrebu Francuza da vinsku slavu zadrže isključivo za sebe.
Sa druge strane, vinska kultura se širila i kroz druge djelove svijeta. Takozvani Novi svijet koji uključuje Ameriku, Australiju, Novi Zeland, itd. uveliko je počeo sa proizvodnjom kvalitetnih vina, koja su se stidljivo pojavljivala na kartama najboljih Evropskih restorana, kao da su čekala trenutak koji će promijeniti sve.
Pariška presuda bio je presudni događaj u istoriji vinske industrije. Takmičenje je održano u Parizu, u hotelu InterContinental Paris. Slijepu degustaciju, održanu 24. maja 1976. godine, organizovao je cijenjeni britanski trgovac vinom i edukator Steven Spurrijer, kako bi uporedio vina iz kalifornijske doline Napa sa tradicionalnim francuskim vinima iz Bordoa i Burgundije.
„Blind tasting“ sproveo je žiri od devet francuskih sudija, sačinjen od vodećih somelijera, kritičara i stručnjaka za vino. Na degustaciji je bilo deset bijelih vina (četiri Chardonnay-a iz Burgundije i šest Chardonnay-a iz Napa Valley, Kalifornija), kao i deset crvenih vina, od čega šest Cabernet Sauvignona iz Kalifornije i četiri crvena vina iz Bordoa.
Ono što se tada dogodilo bilo je revolucionarno. Na iznenađenje svih, posebno sudija, dva vina koja su pobijedila bila su iz doline Napa: Château Montelena, Chardonnay berba 1973. i Stag's Leap Wine Cellars, Cabernet Sauvignon berba 1973.
Neočekivane pobjede vina Château Montelena i Stag's Leap Wine Cellars, šokirale su vinski svijet. Po prvi put, vina iz Kalifornije su pobijedila neka od najprestižnijih chatoa Francuske i što je još važnije, na slijepoj degustaciji koju su ocijenjivali francuski stručnjaci.
Rezultati su privukli međunarodnu pažnju i transformisali poimanje američkih vina. Ova degustacija je pomogla da se uspostavi kredibilitet Napa Valley regije i otvorila vrata usponu vinskih regiona Novog svijeta na globalnoj sceni.
Danas se „Pariška presuda“ smatra prekretnicom u modernoj istoriji vina – trenutkom koji je pokazao da odlično vino može doći sa mnogih mjesta van Evrope.
Zaslužni za ovu neočekivanu pobjedu su vinari Miljenko (Majk) Grgić, koji je tvorac Chardonnay-a (dok je radio za vinariju „Château Montelena“, u vlasništvu Džima Bareta ) i Warren Winiarski, osnivač „Stag's Leap Wine Cellars“.
Miljenko Grgić rođen je u mjestu Desna blizu Metkovića 1. aprila 1923. godine. Studirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Godine 1954. otišao je prvo u Njemačku, zatim u Kanadu, pa u Kaliforniju gdje je prije Montelene radio u nizu podruma uključujući i vinariju Roberta Mondavija, čovjeka koji je stvorio modernu američku vinsku industriju. Miljenko Grgić bez ikakve je konkurencije najvažniji hrvatski vinar svih vremena. Umro je 2023. u 101. godini života.
