Simbol prohujalih vremena

Ćilim je za svaku bihorsku familiju bio statusni simbol, nešto čime se svaka kuća u ovom kraju dičila. Bihorci baštine stoljećima ćilimarstvo kao zanat, a vremenom je on postao jedna od specifičnosti ovog kraja. Tehnika izrade ćilima skroro se nimalo nije promijenila vjekovima.

Etnografi i etnolozi smatraju da ćilimi potiču iz trećeg vijeka prije nove ere, a da su nastali oko Kaspijskog jezera i armenijskih vrleti. Na Balkan su ga donijele Osmanlije. Velika umjetnička vrijednost ćilima, višeslojno kulturološko značenje i originalnost svrstavaju ga u spomenike nematerijalne svjetske baštine. Danas se ćilimi izučavaju na mnogim akademijama širom planete.

Bihorski ćilim je od 2016. nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. U Rješenju o utvrđivaju statusa nematerijalnog kulturnog dobra stoji da je “izrada Bihorskog ćilima proces izrade – tkanja ćilima od vunene niti, koja se priprema na tradicionalan način predenjem i bojenjem. Bihorski ćilimi su prepoznati po koloritu, kombinaciji boja, sa floralnim i geometrijskim motivima u tradicionalnoj kompoziciji u pogledu estetike, umjetničke vrijednosti i motiva perunike, kruške, vijenca, nebrojenih geometrijskih kombinacija, cvijetnih aranžmana i lisnih loznica. Navedenim znanjima i vještinama posebno treba dodati vještinu izrade i korišćenja vertikalnog i horizontalnog razboja kojima se izrađuju tradicionalni bihorski ćilimi sa dva identična lica.”

PONOS BIHORSKIH FAMILIJA

Tehnika izrade ćilima skroro se nimalo nije promijenila vjekovima. Bihorci baštine stoljećima ćilimarstvo kao zanat, a vremenom je on postao jedna od specifičnosti ovog kraja. Tkale su ga darovite žene pa je, najčešće, od jednostavnog tkačkog proizvoda postajao umjetničko djelo. Ćilim je u prohujalim vremenima bio za svaku bihorsku familiju statusni simbol.

Grupa entuzijastkinja odlučila je da sačuva bihorski ćilim i udahne mu novi život. Udruženje „Vrijedne ruke“ Bihor iz Petnjice osnovano je 2003. godine u cilju očuvanja tradicije i okupljanja članstva radi oživljavanja zaboravljenih zanata i radinosti. Osnovna djelatnost udruženja je prikupljanje vune od lokalnih domaćinstava na organizovan način, njena obrada i izdrada gotovih proizvoda od vune, kao i suvenira. Cilj i glavni motiv udruženja je očuvanje tradicije i okupljanje preduzetnica i pojedinaca radi oživljavanja zaboravljenih zanata i radinosti. Udruženje okuplja veliki broj članica, a na njegovom čelu nalazi se Sabaheta Novalić.

MAGIJSKA SNAGA ĆILIMA

Vjerovali su ljudi i u njegovu magijsku moć, pa su motivi na ćilimima trebali da kući i njenim žiteljima budu od hajra i nafake, da ih čuvaju od uroka i šejtana. U običajima vezanih za smrt ćilim se poklanjao i kao prilog za zdravlje živim ili za pomen mrtvima. Od pamtivijeka je smatran simbolom ognjišta, porodične sloge i bogatstva, ali se čuvao i kao zaštitnik kuće i čeljadi pa se prenosio sa koljena na koljeno.

Vunu nabavljenu od proizvođača sa područja Bihora vrijedne žene farbaju po želji i narudžbini kupaca. Zanimljivi su arhaični nazivi pojedinih boja, koji su se sačuvali u tradiciji: zejtuni (maslinasta), kahvali (braon), šećerli (roze), limun (žuta), mišova, sigava (siva), jorgovan (ljubičasta), turundži (narandžasta), mavi (plava), kadifli (jako crvena); golubija (svjetlo siva).

TRADICIJA KOJA TRAJE

Ona kaže da se ćilimi i danas tkaju po posebnim pravilima starim vjekovima. Sam proces je veoma spor i potrebno je mnogo vremena da se iztka ćilim, onako kako se to radilo nekad. Žene su, sjedeći na niskim drvenim klupama, koristeći samo prste tkale na vertikalnim tkalačkim stativama. Zbog kompleksnih geometrijskih šara jednoj tkalji treba desetak dana da završi kvadrat ćilima. Danas savremeni električni razboji mnogo brže rade, ali oni nijesu atraktivni kao stari.

- Tkanje ćilima je porodična tradicija kojom se bavim od svoje sedme godine. Zanat sam naučila od majke. Tada sam zaradila prvi novac kojeg ću se uvijek sjećati. Zaradila sam ga tako što sam tkala tkanice. Od otkupljivača smo dobijali predivo i izrađivali tkanice. Od novca zarađenog tkanjem sebi sam kupovala knjige i sveske za školu i time olakšavala svojim roditeljima da ne brinu kako će me opremiti za školu. Majka me naučila tehnici tkanja koja nije laka, prisjeća se tkalačkih početaka Novalićeva koja rado prenosi umijeće na one koji za to pokažu interesovanje.

UNAPREĐENJE ZNANJA I UMIJEĆA

Izrada bihorskog ćilima u Crnoj Gori predstavlja dio nasljeđa koji je upotrebljiv u savremenoj primijenjenoj umjetnosti, pogotovo u kontekstu obnove i čuvanja tradicionalnih zanata kao mehanizma razvoja kreativnih industrija. Bihorski ćilimi su jedan od fenomena tradicije ovih krajeva čiji resursi mogu da doprinesu ekonomskom i turističkom razvoju lokalne zajednice.

Vrijedne Petnjičanke rade motive iz prošlih vremena, ali porudžbine primaju i od ljudi koji žele modernije motive. U ponudi su ručno čvorovani tepisi i ćilimi, prekrivači, jastuci, krpare, stolnjaci i heklani materijal, odjevni i predmeti za domaćinstvo. Udruženje „Vrijedne ruke“ je dobar primjer ženskog preduzetništva i angažmana žena koje na pravi način valorizuju svoje talente i vještine.

Razmjena znanja i iskustava je veoma bitna kako bi se unaprijedili procesi i saznalo nešto novo. Prilikom posjete žena iz Švajcarske našem Udruženju one su učile da prave ćilime i ručno čvorovane tepihe, a mi smo od njih stekle nova znanja i iskustva na predenju vune, kaže Novalić i ističe da priličan broj djevojaka na području Bihora žele da izrađuju ćilime i čuvaju tradiciju.

Bihorski ćilim je pronašao nove kupce kako na domaćem tako i inostranom tržištu. Novalić smatra da je očuvanje drevne tradicije izuzetno važno i da se stvaraju uslovi za očuvanje ćilima.