Vino sa identitetom

C.M: Vinarija Aleksandrović danas je jedan od najprepoznatljivijih vinskih brendova regiona. Šta smatrate ključem tog uspeha?

- Vinarija Aleksandrović je prisutna na tržištu regiona već 30 godina i kontinuitet kvaliteta koji je jednostavno tržište prepoznalo koje dolazi pak iz naših vinograda, naše vizije, naših stalnih napredovanja u oblasti enologije doveo je do toga da imamo kontinuitet kvaliteta i, s druge strane, dobar odnos cijene i kvaliteta. To su možda i najbitniji momenti koji garantuju dugovječnost jedne vinarije i jedne proizvodnje.

Naša proizvodnja je zasnovana na našim vinogradima, na ručnom radu i veoma je važno napomenuti da isključivo proizvodimo od grožđa iz sopstvene proizvodnje koje je na neki način i garancija kvaliteta. S druge strane, vremenske prilike i neprilike takođe utiču na kvalitet i na proizvodnju, ali smo dugogodišnjim radom u našim vinogradima, izborom sortimenta, izborom različitih lokacija došli do toga da možemo da odgovorimo na određene izazove koji dolaze sa strane prirode i da sačuvamo kvalitet.

Dakle, kontinuitet kvaliteta i odnos cijene i kvaliteta, redovan rad na terenu i zadovoljstvo naših kupaca garantuju i objašnjavaju rast brenda Aleksandrović u regionu, a rekao bih i na izvoznim tržištima.

C.M: Koliko se vinska scena Balkana promijenila posljednjih godina i da li publika danas više razumije i traži premium vina?

- Scena se mijenja iz dana u dan, to je neosporno. Ono što mogu da primijetim jeste da edukacija vinskih potrošača neprestano raste i da su za to zaslužni mediji, vinski časopisi, određeni sajtovi, sajmovi, određeni kursevi somelijera, koji doprinose da sve veći broj ljudi bude edukovan i da traži vina određenog kvaliteta.

Kada uporedimo tržište od prije 10–15 godina, danas imamo veoma jasnu sliku gdje su sve vinarije i svi proizvođači postigli određeni nivo kvaliteta, a najbolji su se izdvojili. Tačno se vidi gdje se radi u vinogradima, gdje se radi na poboljšanju kvaliteta i gdje su najnovija saznanja iz oblasti enologije i vinogradarske proizvodnje uključena i ko ide naprijed.

Veoma je bitno napomenuti da i u Crnoj Gori, i u Srbiji, i u regionu, sve veći broj ljudi ulazi u proizvodnju grožđa i vina. Međutim, otvaranje novih vinarija, odnosno broj novih vinarija ne prati povećanje površina pod vinogradima i mislim da je to najveći problem, jer da bi jedna zemlja ili region dobili na svom identitetu, mora da postoji grožđa iz tog regiona i mora da ima više vinograda. I da ta vina dobiju svoj identitet jer bez toga nema uspjeha ni na domaćem, ni na inostranom tržištu.

C.M: Posljednjih godina predstavili ste nekoliko značajnih noviteta i premium etiketa. Koja je najnovija etiketa na koju ste posebno ponosni?

- To je jedan proces koji ne treba nikada da stane jer svaka berba, svaka nova godina nosi određeni izazov i novi pristup, kako u vinogradarskoj proizvodnji, tako i u vinarskoj.

Od novih etiketa, svakako bih izdvojio Aberdar. To je poseban pristup u proizvodnji šardonea i vino koje je obilježilo 2025. godinu i njegov izlazak na tržište. Aberdar je nešto novo što je vinariju Aleksandrović lansiralo u sam vrh vinarija koje rade u vinogradima i oslanjaju se na svoje vinograde i svoja naučna saznanja i pažljiv odabir najboljih ekspozicija i djelova vinograda.

Veoma je važan i enološki pristup, gdje smo primijenili kombinovanu tehnologiju proizvodnje, dijelom preuzetu iz proizvodnje crvenih vina i odležavanja u hrastovim baricima. Najvažnije je pratiti savremene trendove gdje je kvalitet vina oslonjen na sortu grožđa, na vinograd, na terroir i da taj dodir barika, odnosno plemenitog hrastovog drveta, je minimalan što doprinosi da vino iskaže sortu i terroir. To su najvažnije stvari na kojima treba u budućnosti raditi jer tržište prepoznaje i cijeni takva vina.

C.M: Vaša vina osvajaju značajna međunarodna priznanja. Koliko su nagrade danas važne?

- Nagrade uvijek dobro dođu jer potvrđuju da li nešto radite dobro. Takmičenja i nagrade predstavljaju potvrdu pravca na kojem se nalazite. Danas u svijetu postoji mnogo važnih takmičenja, a posebno cijenimo takmičenja u Japanu, Decanter u Evropi, Italija, Engleska. Svaka medalja, svaka nagrada jer izazov da budemo bolji.

Jedna od skorijih nagrada svakako je priznanje za Rodoslov na Wine Vision sajmu, gdje smo proglašeni za najbolje vino sajma i takmičenja, sa 96 poena i to je sigurno jedna od najvrjednijih nagrada. Sa druge strane, imamo zlatne medalje i na Decanteru, u Japanu. Broj nagrada se mijenja i svaka godina donosi novu medalju i to je ono što mi želimo da postignemo, da asortiman naših vina i brend Aleksandrović jednostavno imaju kontinuitet kvaliteta, a to je jako bitno da bi se opstalo na tržištu.

C.M: Koliko je teško balansirati između tradicije i savremenih trendova?

- Upravo ta kombinacija tradicije i savremenih trendova jeste dobitna kombinacija jer jedno bez drugog ne mogu. Vi morate da se oslonite na tradiciju jer je ona temelj i ta pozitivna iskustva nasljeđena od prethodnih generacija su dobrodošla i na njima treba “zidati” uspjehe. S druge strane, najnovija naučna saznanja iz oblasti vinogradarstva i vinarstva treba da budu oslonjena na njih i da se godinama ugrađuju u vino, u pristup, u viziju jer bez toga nema napretka. Jer kako kaže narodna izreka “Čak i ako ste na dobrom putu, ako stanete drugi vas pregaze”.

Tradicija je temelj, ali bez novih znanja i implementacije savremenih saznanja nema napretka. Morate stalno da radite na unaprjeđenju proizvodnje i da budete korak ispred drugih.

Dakle, da vas ne bi pregazili drugi, vi morate da budete korak ispred, a korak ispred bićete ako ne stojite u mjestu, već ako radite na implementaciji znanja iz oblasti vinogradrstva i vinarstva neprestano i ugrađujete ih u svoje proizvode.

C.M: Na crnogorskom tržištu prisutni ste od 2002. godine. Kako se tržište promijenilo?

- Na crnogorskom tržištu prisutni smo od 2002. godine, dakle već 24 godine, i naravno da se dosta toga promijenilo. Danas su prisutne gotovo sve najpoznatije etikete iz svijeta i Evrope, tu su i regionalna vina. Razvoju vinske scene doprinijeli su distributeri, hoteli, restorani, somelijeri i mediji, svako je dao svoj neki doprinos da se podigne svijest potrošača i poveća potražnja za kvalitetnim vinima. I ono što je najbitnje, jako je važno napomenuti, da sve više i više značajne pozicije zauzimaju vina koja imaju dobar odnos cijene i kvaliteta.

C.M: Koja vina su favoriti među crnogorskim potrošačima?

- U Crnoj Gori najviše nam se traže bijela i roze vina zbog mediteranske hrane i primorja, vino prati hranu. Posebno bih izdvojio Trijumf kao lidera među bijelim vinima i lidera u ponudi naših vina u Crnoj Gori, zatim Trijumf Rose koji je prethodnih par godina zauzeo dobru poziciju. Od crvenih vina tu su Rodoslov i Regent.

Takođe, posljednjih godina raste interesovanje za pjenušava vina i imamo tri različita pjenušava vina proizvedena šampanjskom metodom. Dakle, jedna šira slika, govori o tome da vino prati hranu, Crna Gora - morska hrana, prate je više elegantna vina, bijela, roze vina, crvena vina sa lakšim tijelom, dakle to je ono što Crna Gora i tržište jednostavno cijeni i traži.

C.M: Postoji li vino koje biste nazvali “zvijezdom” Vinarije Aleksandrović, etiketa koja možda najbolje predstavija filozofiju i identitet vaše vinarije?

- Svakako da je to Trijumf Gold, lider u našoj vinariji kod bijelih vina, on je obilježio poslednjih 10 godina. Zatim svakako od crvenih vina to je Rodoslov. Dakle ne bih mnogo komplikovao priču, već bih napomenuo da jednostavno svako vino iz vinarije Aleksandrović ima svoj identitet koji dolazi iz naših vinograda, iz naše filozofije i pristupa kako u vinogradarskoj, tako i u vinarskoj proizvodnji. Mi se na to oslanjamo, a tržište to jednostavno prepoznaje i to je na neki način i odgovor na prvo pitanje, to je je tajna uspjeha.

C.M: Vinski turizam danas postaje važan dio luksuznog gastro iskustva. Koliko je vinski turizam važan za vinariju Aleksandrović?

- Vinski turizam je budućnost. Godišnje nas posjeti između 12 i 13 hiljada ljudi. Ljudi vole vino jer vino spaja ljude, a spoj Šumadije, prirode i vinograda doprinosi posebnom iskustvu.

Mi smo kao izazov shvatili čitavu tu priču, vodeći se pozitivnim iskustvima iz Toskane, iz Pjemonta i drugih vinskih regija i radimo na tome. Vinarija Aleksandrović u zadnjih 10 godina dosta ulaže u vinski turizam. Posjedujemo degustacionu salu do 100 mjesta, salu za sastanke, 11 soba u okviru kompleksa vinarije, 2 vile sa bazenima u srcima vinograda i radimo na izgradnji butik hotela - Wine resort Aleksandrović, koji će biti u kompleksu Vinarije Aleksandrović i imaće 24 sobe, wine bar, restoran, salu za sastanke, wellness i spa centar sa divnim pogledom na vinograde, na Šumadiju.

Nalazimo se na dobroj lokaciji, udaljeni smo sat od Beograda, sat i 10 minuta od međunarodng aerodroma, to je ono na šta se oslanjamo, a tu su i Oplenac, Topola, Aranđelovac, manastiri i druge vinarije koje zajedno čine snažnu turističku ponudu koja u narednom periodu jednostavno treba da definiše ovu vinsku regiju Šumadije kao jednu od vodećih vinskih regija regiona.

C.M: Koja su Vaša očekivanja u narednom periodu?

- Što se tiče novih vina, svaka nova berba donosi neko novo vino i novo iskustvo. S druge strane, radimo na autohtonim sortama, podižemo kvalitet Prokupca, naše autohtone sorte grožđa, koja će sigurno u narednom periodu, sve više i više u kvalitetu i u izgradnji stila Prokupca da odvlači pažnju. S druge strane, radimo i na vinskom turizmu, kao što sam i napomenuo, i sada je fokus nekako i u tom pravcu usmjeren. Ali, ono što je najbitnije, naši vinogradi su naš izazov, mi imamo oko 90 hektara vinograda, iz njih crpimo našu snagu i naš kvalitet i našu viziju, koju kasnije pretačemo u boce vina, novih vina, dakle, puno je toga pred nama, i ovo je jednostavno takav posao, gdje morate da živite taj život, da legnete sa tim, da ustanete sa tim, a to će vino prepoznati i nagraditi vas. Isto tako, i tržište. Prema tome, kontinuirani rad na kvalitetu, i dobar odnos cijene i kvaliteta, koji stalno pominjem da je jako važan i da čitava koncepcija bude oslonjena na sopstvenu proizvodnju i na sopstvene vinograde. Vi danas imate jednu neprirodnu pojavu, da imate jaku skupe i lijepe vinarije u okruženju, a koje nemaju svoje vinograde. To nije prirodno. Bolje imati skup i dobar vinograd, a što se tiče vinarije, ona ne mora tako biti ni skupa, ni lijepa, ali bitan je dobar vinograd, jer će on da vas nagradi sa dobrim kvalitetom vina. Možete imati lijepu i skupu vinariju, ali bez dobrog vinograda nema vrhunskog vina.