Kada se odmor završi, a koferi raspakuju, ono što najduže ostaje jesu uspomene. Upravo njih čuvaju suveniri, mali predmeti koji u sebi nose dio mjesta koje smo posjetili. O njihovoj vrijednosti i pričama koje nose govore vlasnik suvenirnice u Starom Baru, Petar Pukić, koji ih godinama bira i prodaje turistima, i Katarina Rabrenović, koja školjke
Suvenir je mnogo više od predmeta koji završi na polici ili frižideru. On podsjeća na mjesto koje smo posjetili, miris mora, autentične ukuse, lokalne običaje i doživljaje koji ostaju dugo nakon putovanja. Njihova ponuda danasm se kreće od magneta i razglednica do ručno rađenih umjetničkih predmeta, ali ono što im daje pravu vrijednost jeste priča koju nose. Dok jedni tragaju za autentičnim uspomenama, drugi ih pažljivo stvaraju, kako bi brojni turisti sa sobom ponijeli dio Crne Gore.
U samom srcu starobarske kaldrme, među kamenim zidinama koje vijekovima pričaju istoriju ovog grada, nalazi se suvenirnica Gavadola. Radnja, otvorena 2009. godine, ime je dobila po istoimenoj odbrambenoj kuli iz 15. i 16. vijeka, koja je dio zidina Starog Bara i nalazi se preko puta suvenirnice, a iza nje stoji porodični posao koji traje više od dvije decenije. Prodajom suvenira Petar Pukuć se bavi od 2002. godine, kada je, zajedno sa suprugom, ovaj posao bio dio porodične trgovine, da bi se kasnije u potpunosti posvetili upravo uspomenama koje turisti nose iz Starog Bara.
Na policama se mogu pronaći magneti, šolje, vaze i brojni drugi predmeti, a najveće interesovanje vlada za motivima Starog grada, Sahat kule, akvadukta i Stare masline. Većinu suvenira trenutno nabavljaju iz Kine, prema njihovim idejama i dizajnu, kao i od drugih dobavljača koji proizvode slične artikle.
Iako bi, kaže, volio da je ponuda domaćih rukotvorina bogatija, takvi proizvodi često imaju višu cijenu, pa ih turisti rjeđe biraju jer nijesu dovoljno upoznati sa pričom koja stoji iza njih.
„Najveća vrijednost suvenira je uspomena koju nosi. To je predmet koji podsjeća na mjesto koje ste posjetili, detalj koji vam je privukao pažnju ili lijep trenutak tokom putovanja“, kaže Petar.
Bez obzira da li je riječ o običnom magnetu ili ručno izrađenom predmetu, Petar ističe da je cilj isti, sačuvati dio putovanja i prenijeti ga nekome ko će ga ponijeti kući kao poklon ili uspomenu.
Dok jedni uspomene pažljivo biraju za svoje police, drugi ih stvaraju iz ljubavi prema moru. Katarina Rabrenović, koja stoji iza Shell Lover Studija, bavi se ručnim oslikavanjem školjki, pretvarajući ono što more ostavi na obali u male umjetničke radove. Sve je počelo sasvim spontano, iz dječje navike da sa svake plaže ponese po neku školjku.
Inspiraciju je prvi put pronašla na Velikoj plaži u Ulcinju, ali, kako kaže, cijela crnogorska obala ostavila je trag u njenom stvaralaštvu.
„Ono što moje radove čini posebnim jeste to što školjke ne pokušavam da mijenjam. Ostavljam ih u njihovom izvornom obliku, sa svim tragovima koje je morski život ostavio na njima“, kaže Katarina.
Zanimljivo je da su njene radove do sada uglavnom kupovali domaći turisti, iako je očekivala da će najveće interesovanje pokazati stranci. Prodaja se za sada odvija isključivo putem društvenih mreža, a nada se da će uskoro njeni radovi biti dostupni i u jednoj suvenirnici u Bijeloj.
Za Katarinu, vrijednost suvenira ne određuje cijena, već emocija i priča koju on nosi. Upravo zato svoje oslikane školjke ne doživljava kao klasične suvenire, već kao mala umjetnička djela, od kojih je svako posebno i neponovljivo.
Iako suvenire turistima predstavljaju na različite načine, Katarina kroz ručni rad, a Petar kroz pažljivo odabranu ponudu u svojoj radnji, zajedničko im je uvjerenje da suvenir nije tek usputno kupljen predmet, već uspomena koja nosi priču o određenom mjestu. Bilo da je riječ o magnetu sa motivom Starog Bara ili ručno oslikanoj školjki pronađenoj na crnogorskoj obali, smatraju da svaki od njih čuva dio mjesta iz kojeg potiče.
U vremenu kada turisti sve više traže autentične uspomene, ručni rad, lokalni motivi i priče ljudi koji stoje iza njih daju suvenirima posebnu vrijednost. Tako oni postaju trajni podsjetnici na mjesto, doživljaj i trenutke koje želimo da sačuvamo.
Istorija suvenira duga je hiljadama godina i prati razvoj putovanja kroz različite civilizacije. Još u starom Egiptu putnici su sa sobom donosili amajlije i svitke papirusa, dok su evropske aristokrate u periodu od 17. do 19. vijeka kući nosili umjetnička djela kao uspomenu na putovanja. Sa razvojem masovnog turizma u 20. vijeku suveniri postaju dostupni svima - od razglednica i magneta do lokalnih rukotvorina i tradicionalnih proizvoda. Danas su posebno cijenjeni autentični, ručno izrađeni predmeti koji predstavljaju kulturu, tradiciju i identitet mjesta koje je neko posjetio.