Usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom važan je korak za Crnu Goru. Za turističku privredu, međutim, presudno je i kako će nova pravila izgledati u praksi: koliko će gost čekati vizu, gdje će podnijeti zahtjev i hoće li zbog dodatnih procedura izabrati drugu destinaciju.
Odmor počinje mnogo prije dolaska u hotel. Počinje izborom destinacije, pretragom letova i rezervacijom smještaja. U tom trenutku i jedna dodatna obaveza može uticati na odluku gosta. Za Crnu Goru, koja značajan dio svoje ekonomije oslanja na turizam, promjena viznog režima zato ima težinu koja prevazilazi administrativnu proceduru.
Prema informacijama Ministarstva vanjskih poslova navedenim u dostavljenom materijalu, od 1. novembra 2026. godine vize za ulazak u Crnu Goru biće potrebne državljanima Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije. Usklađivanje sa evropskom viznom politikom povezano je sa ispunjavanjem završnih mjerila u pregovaračkom Poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.
- Turizam ne trpi barijere - upozorava Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, u izjavi za Caffe Montenegro. Njegova poruka upućuje na jednostavnu tržišnu činjenicu: kvalitet hotela, prirodne ljepote i dobra promocija imaju manji domet ako je dolazak komplikovan.
- Gost koji mora da prolazi kroz komplikovane vizne procedure vrlo lako može izabrati Tursku, Grčku, Hrvatsku ili neku drugu destinaciju koja mu je pristupačnija. A kada jednom izgubimo tržište, povratak gostiju nije ni brz, ni jednostavan - naveo je Ivančević.
Prema njegovim riječima, uvođenje viza ne treba posmatrati samo kao diplomatsko i političko pitanje.
- To je prije svega i ozbiljno ekonomsko pitanje, sa mogućim posljedicama po hotele, turističke agencije, privatni smještaj, ugostiteljstvo, avio-saobraćaj i brojna druga preduzeća koja žive od turizma - istakao je on.
Ivančević je kazao da dodatne prepreke zabrinjavaju posebno zato što se uvode na tržištima koja su značajna za crnogorski turizam ili imaju veliki potencijal za njegov dalji razvoj.
- Rusko tržište već godinama ima važnu ulogu u crnogorskom turizmu, dok Turska, Kina i zemlje Zaliva otvaraju prostor za privlačenje novih gostiju, produženje sezone i razvoj kvalitetnijeg, cjelogodišnjeg turizma - kazao je Ivančević.
On je ocijenio da nije dosljedno istovremeno zagovarati produženje turističke sezone, privlačenje gostiju sa novih tržišta i povećanje prihoda, a uvoditi prepreke koje njihov dolazak čine složenijim.
- To je kontradikcija koju moramo ozbiljno preispitati - poručio je.
Ivančević je kazao da razumije obaveze Crne Gore prema Evropskoj uniji, ali očekuje da se one sprovode uz više pažnje prema posljedicama po privredu.
- Nije dovoljno donijeti odluku i konstatovati da smo ispunili evropske zahtjeve. Potrebno je odgovoriti i na pitanje ko će snositi troškove takve odluke ako dođe do pada broja gostiju, smanjenja prometa i gubitka prihoda - naveo je on.
Od Vlade očekuje jasnu procjenu ekonomskih posljedica, konkretne mjere za zaštitu turističkog tržišta i brz, efikasan i dostupan sistem izdavanja viza.
- Ako već moramo da uvedemo vizni režim, onda moramo učiniti sve da on ne postane prepreka turističkim putovanjima i investicijama - kazao je Ivančević.
Prema njegovim riječima, Crna Gora ne smije biti država koja uredno ispunjava administrativne zahtjeve, a pritom zanemaruje interese sopstvene privrede.
Posljedice eventualnog pada potražnje ne bi osjetili samo hotelijeri. Manje gostiju znači i manje rezervacija u privatnom smještaju, manje posla za agencije, restorane, prevoznike i organizatore izleta. Zato se vizna politika tiče čitavog lanca turističkih usluga.
Značaj obuhvaćenih tržišta pokazuju podaci koje je na okruglom stolu Privredne komore predstavio Luka Bulatović, zamjenik predsjednika Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva. Prema tim podacima, gosti iz Rusije ostvarili su u prvih osam mjeseci 2026. godine oko 1,82 miliona noćenja, odnosno približno 15 odsto ukupnih. Gosti iz Turske ostvarili su oko 315 hiljada noćenja.
Takvo učešće objašnjava zašto turistička privreda traži blagovremenu pripremu. Tržišta koja godinama pune smještajne kapacitete teško se zamjenjuju u jednoj sezoni.
Petar Golubović, direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma, iznio je za Caffe Montenegro procjenu prema kojoj su turisti sa tržišta obuhvaćenih promjenama činili između 20 i 21 odsto ukupnog broja gostiju u posmatranoj prethodnoj godini.
Centar je razmatrao scenario u kojem bi broj turista sa tih tržišta bio manji za 20 odsto. Prema predstavljenoj računici, to bi značilo pad ukupnih noćenja od 3,8 odsto. Za zadržavanje projektovanog godišnjeg obima od oko 16,5 miliona noćenja, Golubović navodi da bi bio potreban rast sa ostalih tržišta od 4,75 odsto.
Ove brojke treba čitati kao prikaz mogućeg rizika. One ne znače da će Crna Gora sigurno izgubiti petinu gostiju, niti da će ukupna noćenja pasti za 20 odsto. Pokazuju koliko bi i djelimičan pad na važnim tržištima zahtijevao dodatnog rasta na drugim.
A taj rast podrazumijeva vrijeme, promociju, saradnju sa turoperatorima i dovoljno avionskih veza.
Ministarstvo vanjskih poslova kao odgovor na moguće poteškoće navodi širenje mreže centara za podnošenje zahtjeva kroz saradnju sa kompanijom VFS Global. Cilj je da putnici zahtjev predaju bliže mjestu boravka, bez dodatnog putovanja do crnogorske ambasade ili konzulata.
Najavljen je i novi vizni informacioni sistem, sa ciljem uvođenja elektronskog podnošenja zahtjeva. Za turističku privredu vrijednost tih rješenja mjeriće se njihovom primjenom. Gostu i agenciji potrebni su jasni podaci: koja dokumentacija je neophodna, koliko postupak traje, koliki su troškovi i kada mogu očekivati odluku.
Posebnu osjetljivost ima kongresni turizam. Konferencije, poslovni skupovi i grupna putovanja ugovaraju se unaprijed, pa neizvjesnost u vezi sa dolaskom učesnika može uticati na izbor zemlje domaćina. Zato su predstavnici privrede predložili razmatranje grupnih aplikacija i rješenja za već ugovorene događaje, u okviru propisa.
Sa okruglog stola Privredne komore nedavno su izdvojili zahtjev za boljom koordinacijom institucija i turističkog sektora. Među prioritetima su jačanje konzularnih kapaciteta, informacije na jezicima ključnih tržišta, podrška agencijama i praćenje posljedica novih pravila.
Važno mjesto ima i avio-dostupnost. Očuvanje postojećih linija i razvoj cjelogodišnjih veza moraju pratiti napore da se zadrže gosti i produži sezona. Jednostavnija vizna procedura i dobra saobraćajna povezanost djeluju zajedno.
Evropske integracije i razvoj turizma traže usklađeno djelovanje. Uspjeh će se vidjeti i u iskustvu putnika: može li na vrijeme dobiti pouzdanu informaciju, završiti proceduru i bez nepotrebne neizvjesnosti organizovati odmor.
Za Crnu Goru, gostoprimstvo počinje upravo tu — prije granice, prije recepcije i prije prvog pozdrava dobrodošlice.
.jpg)
