Crna Gora kao destinacija dobrog piva

Intervju: Srđan Jovović, vlasnik kompanije SL Montenegro - Mamut pivo

Razvoj Crne Gore se ne može zamisliti bez razvoja domaće poljoprivrede i domaće proizvodnje hrane i pića. O mogućnostima i izazovima razvoja proizvodnje kraft piva u Crnoj Gori razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja kraft pivara, gospodinom Srđanom Jovovićem, vlasnikom kompanije SL Montenegro - Mamut pivo, inače, laureatom nagrade Privredne komore Crne Gore za 2023.  

Osim što naši građani sve više biraju domaće proizvode, primjećujemo da i turisti, sve više, dolaze zbog naše gastronomije i očekuju da probaju lokalne ukuse.
Pivo je, svakako, jedan od proizvoda koji se rado konzumira, pa pojavom malih kraft pivara, prepoznajemo da je i to grana domaće proizvodnje koja može doprinijeti prepoznatljivosti Crne Gore kao dobre pivske destinacije.  

C.M: Kako bi nam opisali tipične karakteristike ljubitelja piva?
- Pivo je piće koje se, pretežno, pije u situacijama dobrog raspoloženja, uz muziku i na muzičkim događajima, uz sportsko navijanje, ali i sva ostala druženja i proslave.
Uz pivo ide raznovrsna pikantna hrana, neizostavni je dio gastronomije koja se naslanja na mesni meni, a nezaobilazno je i uz roštiljanje. U pabovima je pivo uobičajeno piće. Dakle, tipični predstavnik ljubitelja piva je druželjubiva, vesela i ležerna osoba, koja voli slobodno vrijeme i opuštanje. 
Pivo, obično, mladi počnu da konzumiraju s punoljetsvom i tada razvijaju svoje čulo ukusa. Najveće količine piva se, pretežno, piju u dobi od 18 do 40 godine života, a kasnije opada, što je i prirodno.
Potrošnja piva na crnogorskom tržištu je oko 550 000hl, što bi iznosilo 84l po glavi domaćeg stanovnika, ali kako većina domaćeg stanovništva, uopšte, ne pije pivo a turistička smo zemlja sa stotinama hiljada turista tokom godina, jasno je da se značajan dio potrošnje odnosi na strane državljane. Sve u svemu, veliki je prostor za razvoj kulture konzumiranja piva i povećanja domaće proizvodnje.

Udruženje je osnovano 2019. godine i čine ga Paun, Podgorička pivara, Akademija piva, Budvanska pivara, Bold, Hercegnovska pivara i Mamut pivara. Sada ima sedam članova, dok ih je ranije bilo 11, što znači da se četiri, na žalost, nisu izborile sa mnogobrojnim izazovima.

C.M: Koliko lokalno stanovništo voli da pije pivo?
- Tokom cijelog 20. vijeka, na našem tržištu smo imali samo jedno pivo, i navika konzumiranja tog piva je ostala. U 21. vijeku već imamo preko 50 vrsta piva, tako da se sve ubrzano mijenja i svake godine dolazi nova generacija, koja ne prihvata šablone i nametanje izbora koja dolaze od velikih multinacionalnih kompanije koje proizvode pivo.
S obzirom da je kraft pivo novina na crnogorskom tržištu, mlađi žele da ga probaju i oni su naša ciljna grupa. Među starijim stanovništvom, koje teže mijenja navike, manji je broj onih koji putuju i žele da probaju nešto novo, ali ih ima, pa su i oni naša ciljna grupa.  

Navike lokalnog stanovništva, prevashodno, zavise od standarda. Kraft pivo se pravi od skupljih sirovina nego industrijsko pivo, skuplji su procesi proizvodnje, tako da se kraft pivo najviše pije u Podgorici i južnom dijelu CG, kao i u turističkim centrima. Naši najveći konzumenti su turisti koji žele da probaju domaća kraft piva.
Neka naša piva imaju iste cijene ili su približne, kako bi ljudi što više mogli da probaju i konzumiraju naša piva. Naravno, od zavisnosti od prioriteta, navika i standarda, ljubitelji piva su, itekako, spremni da plate veću cijenu za kraft piva.

Pivo može postati ozbiljan turistički proizvod, možemo da smanjimo ogroman uvoz koji imamo i da konačno, u Crnoj Gori, poštujemo svoje proizvođače.

C.M: Kakve su navike stranaca koji žive u Crnoj Gori, a kakve stranih turista?
- Što se tiče preferencija stranaca koji žive ovdje, to je, kao i u svemu drugom, stvar izbora raspoloženja, mjesta… Ako imaju mogućnost da probaju, sigurno će prije odabrati nešto što je prirodno, bez pasterizacije, filtracije i ubrzanih procesa sazrijevanja, kao i napravljeno od kvalitetnijih sirovina. 
Takođe, stranci koji žive ovdje, kvalitet naših piva ocjenjuju jako dobro, sve bolje i bolje, a to potvrđuje i činjenica da su naša piva dobila ozbiljne nagrade na međunarodnim takmičenjima, u izuzetno velikoj konkurenciji.
Strani turisti često biraju kraft pivo, prvenstveno zbog toga što žele da probaju lokalni proizvod, ali i zbog toga što piju kraft pivo i u svojoj zemlji. Spremni su da plate skuplje kraft pivo, s tim da mi imamo niske cijene u odnosu na njih, ako se uzme u obzir da je u Zapadnoj Evropi čaša piva 0,5l oko pet eura.

C.M: Da li su naša kraft piva dostupna na prodajnim mjestima?
- Naša kraft piva, nažalost, nijesu prisutna u mjeri u kojoj bi trebalo, jer su brojni trgovci ili vlasnici ugostiteljskih objekata, ugovorima uslovljeni od monopolista da ne smiju uzimati naša piva.
Međutim, pojedini ugostitelji koji imaju naša piva već su počeli da baziraju ponudu isključivo na kraft pivima, jer vide da im to donosi novac.
Kraft piva nisu dovoljno ni prisutna ni vidljiva u prodajnim lancima, jer bi svaki lanac trebao da ima korner crnogorskog kraft piva, pogotovo u turističkim gradovima.

C.M: Da li Crna Gora može biti zemlja piva?
- Prvo treba da imamo Vladu koja želi da se posveti kraft pivarstvu. Mi ne znamo gdje pripadamo. Kada se obratimo Ministarstvu ekonomije, kažu nam da smo proizvođači alkohola, a u stvari je pivo definisano u kategoriju hrane, dok vina jesu hrana, a imaju duplo ili trostruko više alkohola. Apsurd! Evo čekamo sedam godina da nas neko iz Vlade pozove i da im damo predloge šta treba uraditi za ozbiljan razvoj kraft pivarstva. Za sada je to na individualnom nivou razvoja.
Sirovine su dostupne i to nije problem, ali je potrebno znanje, logistika, marketing, prodaja, finansije… Mnogi krenu u razvoj, ali, na žalost, odustanu ili moraju da se ugase, jer moraju da se ''poklope mnoge kockice''.
Da bi se promijenile navike potrošača u korist domaćih kraft piva, treba otvoriti lokale i poboljšati pozicije kraft piva u marketima. 
U prošloj godini je uvoz piva porastao i permanentno raste, najviše od multinacionalnih kompanija tako da je u prošloj godini za prvih devet mjeseci prešao 23 miliona eura.
Mi činimo 1% ukupnog tržišta piva tako da je potencijal veliki, ali država ovo ne vidi kao šansu za razvoj i ponavljam da od države nikakve podrške nemamo!
S druge strane, mi već izvozimo pivo van Crne Gore i izvoz nam permanentno raste.

C.M: Šta sve podrazumijeva jedna mala manufakturna proizvodnja piva?
- Uvijek bih skrenuo pažnju svim entuzijastama koji žele da prave pivo u ovim okolnostima koje danas imamo, tj. okolnostima u kojim nemamo podršku države i gdje postoje monopoli u ugostiteljstvu, da dobro razmisle o početku, jer na putu uspjeha imamo mnogo izazova. Odabir tehnologije je jako bitan ali nije i najbitniji, jer su tu i radna snaga, finansije, marketing… Rizici su veoma veliki i morate potrošiti najmanje dvije godine na razvoju.
Sirovine, pretežno, uvozimo iz poznatih zemalja koje proizvode slad, hmelj i kvasac.C.M: Koliko košta da se osposobi mala kraft pivara za proizvodnju?
- Ovo je jako teško pitanje, jer zavisi od kapaciteta koje planirate, prostora koji imate, da li želite samo točeno ili flašice, limenke… Na mnoga pitanja treba odgovoriti kako bi se moglo približiti kolika bi bila investicija.
U današnje vrijeme, za ozbiljnu proizvodnju naravno kalkulišemo sa troškovima, ali nikako na račun izbora sirovina i kvaliteta piva.
U vezi sa povratom ulaganja, takođe je teško odgovoriti. Nepredvidive okolnosti kao što su Covid i rat u Ukrajini, bile su izazov s obzirom da smo otvorili pivaru 2018. godine, pa smo zbog toga danas oprezni, kako bi bili spremni na udare.
Moramo računati na više godina povraćaja investicije, jer nas život uči tome, pa tako sve zavisi i od prodaje koju ima investitor, a dosta parametara mora da se posloži.
Na Zapadu, tradicionalne pivare se razvijaju u dvije-tri generacije i one se, svakako, planiraju kao dugoročna investicija. 
Da bi proizvodnja bila isplativa, u zavisnosti od kapaciteta, treba prodati minimum 70%. 
Proizvodnja piva je generalno, isplativa, s tim da ne smije da fali bilo koji od mnogobrojnih činilaca, jer ste onda u problemu.

C.M: S kojom idejom je osnovano Udruženje kraft pivara?
- Udruženje je osnovano 2019. godine i čine ga Paun, Podgorička pivara, Akademija piva, Budvanska pivara, Bold, Hercegnovska pivara i Mamut pivara. Sada ima sedam članova, dok ih je ranije bilo 11, što znači da se četiri, na žalost, nisu izborile sa mnogobrojnim izazovima.
Ciljevi Udruženja su da dobije sve uslove koje imaju i naše kolege iz EU, tj. da imaju podršku u samom startu, tj. subvencije, niske kamate na kredite, marketing podršku na kraft festivalima. Borba sa monopolistima nam je najbitnija i ona nas ujedinjuje.
Najveći izazov nam je nerazumjevanje države.
Jako nam je važna međusobna saradnja pivara, međusobno se pomažemo jer nemamo nego jedni druge.C.M: Kako vidite proizvodnju piva u Crnoj Gori, u budućnosti?
- Mnogo toga se može se postići proizvodnjom piva, pa i prepoznatljivost destinacije po dobrom kraft pivu. Pivo može postati ozbiljan turistički proizvod, možemo da smanjimo ogroman uvoz koji imamo i da konačno, u Crnoj Gori, poštujemo svoje proizvođače.

Bez jasno definisane regulative koja će prepoznati i definisati sudbinu kraft piva, put će biti neizvjestan i svakako, teži.
Mi ćemo ubrzo, u Privrednoj komori Crne Gore, pozvati sve bitne činioce i iznijeti naš plan i predloge šta treba uraditi na boljem razvoju ove privredne grane. Nadamo se da će naše mišljenje naići na razumijevanje i biti procesuirano u interesu definisanja adekvatnog zakonskog okvira koje će podstaknuti i zaštititi proizvodnju domaćih kraft piva.
Udruženje kraft pivara može doprinijeti razvoju, kako gastonomije i boljeg turističkog proizvoda naše zemlje, tako i da postanemo nezaobilazni faktor na svim sajmovima, čime ćemo prezentovati proizvode i razvijati pivske brendove.