Njeguši - turistička destinacija /
Njeguši su jedna od najvažnijih turističkih destinacija u Crnoj Gori, naročito za goste sa kruzing brodova koji uplovljavaju u Kotor, ali i za hrvatske agencije koje tradicionalno dovode goste na čuvenu Montenegro turu.
O Njegušima su nedavno izašle dvije knjige „Zapisi sa Njeguša“ i „Zrnca iz prošlosti Njeguša“, čime je otpočelo 20. Njeguško kulturno ljeto. Njeguši imaju čuvenu prošlost jer su rodno mjesto dinastije Petrović od koje su ostali značajni spomenici kulture, priče i predanja. Blizina Boke Kotorske i predivan pogled na jedinstveni fjord, te blizina svete planine Lovćen i čuvenog mauzoleja i Ivanovih korita, čini Njeguše još atraktivnijim. Pored toga što je ovo mjesto vazdušna banja, ono je najpoznatije po kulinarskim brendovima – pršutu i siru. Ugostitelji priželjkuju više smještajnih kapaciteta, kako bi zadržali turiste na Njegušima.
Laganom vožnjom po novom putu kao po pamuku, i po lijepom danu, stižemo na osunčane Njeguše, čuvene kao rodno mjesto dinastije Petrović koja je Crnom Gorom vladala od 1696. do 1918. godine, a u današnje vrijeme poznate po brojnim stranim turistima, koji se autobusima zadrže na trgu, gdje je većina restorana, potom obiđu Njegoševu rodnu kuću, probaju i ponesu sa sobom osim čiste arije i nadaleko poznate njeguške specijalitete.
Njeguši su mjesto u Njeguškom Polju, na putu Cetinje - Kotor u podnožju planine Lovćen. Zahvataju površinu od 3,5 kvadratnih kilometara na nadmorskoj visini od oko 900 m.
Jezero ispod Jezerskog vrha
Njeguši su dobili ime po potoku Nelgoše koji je ranije tekao od sela Vrbe prema Njeguškom Polju, nekad se ovo mjesto zvalo Ledinac.
U prošlosti, osnovne privredne grane Njeguša bile su zemljoradnja i stočarstvo, jer su Njeguši raspolagali bogatim pašnjacima i pristojnim zemljišnim fondom.
Gojko Kustudić, koator knjige ,,Zapisi sa Njeguša''
-
Lazar Božović, autor knjiga, pored vodovoda Kortnjik
Njeguši su bili poznati trgovci. Stalna veza sa primorjem učinila je neophodnost prometa dobara. Svoje poljoprivredne proizvode, stoku, njeguški pršut, kaštradinu, sir, med, kao i šumu plasirali su na kotorsko tržište, gdje su ih prodavali ili mijenjali za one artikle koji su im nedostajali: ulje, brašno, so, petrolej, tkanine, i druge potrepštine.
Zbog povoljnog geografskog položaja Njeguši su bili trgovačka veza između Kotora i unutrašnjosti Crne Gore. Tako se vrlo rano pročuo i ustalio njeguški pazar na kojem se mogla naći crnogorska, kotorska, pa i turska roba, koja se prodavala i trampila. Pored Rijeke Crnojevića i Virpazara, Njeguši su bili značajan trgovački centar u staroj Crnoj Gori.
Danas najznačajnije privredne aktivnosti čine stočarstvo, proizvodnja sira, sušenje njeguške pršute, kao i ugostiteljstvo i turizam.
Promocija knjiga o Njegušima ispred palaca Kralja Nikole
Pleme Njeguši se sastoji od 12 sela: Dugi Do, Erakovići, Raićevići, Kopito, Vrba, Žanjev Do, Mali i Veliki Zalazi, Mirac, Poda, Čavori i Majstori, sa zaseocima Bukovica, Velji Kraj, Gačevići, Knež Do, Pipoljevac, i Koložunj.
Njeguši su istorijsko srce Crne Gore, jezgro crnogorske državnosti, odakle je poteklo sedam vladara jedne države, i jedino mjesto u Crnoj Gori koje je početkom 20. vijeka imalo vodovod, žičaru, carinarnicu, hotel, poštu, i koje je nadaleko poznato po svojim proizvodima, njeguškim specijalitetima. I kao takvi, Njeguši su dali puni doprinos mediteranskoj i svjetskoj civilizaciji.
Petar Milošević je autor fotografija u knjigama
Ove podatke nalazimo u knjizi Lazara Božovića i Gojka Kustudića “Zapisi sa Njeguša”, kao i u publikaciji “Zrnca iz prošlosti Njeguša” Lazara Božovića, koje su nedavno promovisane ispred Palaca Kralja Nikole na Njegušima.
Turizam na Njegušima
U divnom ambijentu konobe “Sveta planina”, razgovaramo sa Milenom Popović, koja ovaj restoran drži pet godina.
- Njeguši su poznati kao kulturno, istorijsko i geografski veoma lijepo mjesto. Ovdje dolaze turisti iz svih krajeva svijeta. Kako smo u bliskoj vezi sa Bokom Kotorskom, ekspanzija je razvoja kruzing turizma, a dolaze nam stranci iz svih krajeva svijeta. Privreda na Njegušima se razvija jer su tu najpoznatiji crnogorski proizvodi – brendovi sir i pršut, koje proizvode mali privredni subjekti i seoska domaćinstva. Mi to otkupljujemo i dajemo našim turistima za degustaciju.
Milena Popović, ugostiteljka
Problem na Njegušima je što ovdje nema dovoljno kapaciteta u koje bi turiste smjestili, te mi realizovali izlete sa njima po Crnoj Gori, a ne neko sa strane. Njeguši su geografski lijepo mjesto, vazdušna banja, pa bi onima sa zdravstvenim problemima prijalo da provedu ovdje naročito ujutro i uveče, a tokom dana da im organizujemo izlete van Njeguša. Pored kruzing turista koji dolaze autobusima na Njeguše, dosta je hrvatskih turista koji imaju popularnu „Montenegro-turu“ kojom obilaze Boku, serpentine, ovdje degustiraju proizvode, nastavljaju prema Cetinju, to im je objedinjeno i zanimljivo. Nas je dosta ugostitelja ovdje koji radimo s različitim agencijama, svi smo tu zajedno pogotovo kad treba da se organizuje naša najpopularnija gastro manifestacija „Njeguška trpeza“, tada svi dajemo jednak doprinos, priča Milena Popović.
Njeguški pršut
Kako restoran ima najbolju ocjenu kod posjetilaca, zanima nas što turisti ističu kao najbolje na Njegušima.
- Osim naših proizvoda koje nudimo, a koji su u svakom ugostiteljskom objektu jednako ukusni, nudimo turiste teletinom i jagnjetinom ispod sača, što vole posebno Rusi jer im je i povoljna cijena.
Njeguški sir
Uglavnom je hrana dobro ocijenjena kod turista, ali i ambijent u kojem se nalaze, sami geografski položaj Njeguša, klima, nadmorska visina, nevjerovatne panorame, horizonti i pogledi prema Boki, priča nam Milena Popović, ugostiteljka sa Njeguša, nadajući se da će ovo ljeto biti približno kao i ono pretprošle godine, kada nije bilo korone.
Zanimljivosti iz prošlosti Njeguša
- Prva škola na Njegušima osnovana je 1863. godine, a redovna nastava počela je školske 1870/1871. godine.
- Kolski put Kotor-Njeguši-Cetinje pušten je u saobraćaj 1884. godine, a njegov konstruktor je Josip Slade.
Njegoševa rodna kuća
- Prva telegrafska linija Kotor-Njeguši-Cetinje uspostavljena je 1870. godine, a prvi telegraf na Njegušima uspostavljen je 1891. godine.
- Prve skije na prostorima Crne Gore donio je norveški oficir Henrik Angel 1893. godine, i prvi ih provozao lovćenskim padinama.
- Prevoz pošte diližansom na relaciji Kotor-Cetinje počeo je 1895. godine.
- Prvi automobil koji je ušao u Crnu Goru prošao je preko Njeguša 01. jula 1902. godine, vozio ga je Burbonski, sin Don Karlosa, španskog pretendenta za prijesto.
- Prve kafane na Njegušima počele su sa radom 1840. godine, a kafana „Kod Pera na Bukovicu“ dobija prvu dozvolu za rad 1903. godine (poslije kotorske kafane Dojmi i cetinjske Lokande).
- Prvi hotel, vlasništvo Stanka Radova Vrbice, otpočeo je sa radom 1906. godine pod nazivom Hotel Grand. Prvi gost hotela bio je pisac Simo Matavulj, autor njeguškog romana Uskok.
Lovćen
Planina Lovćen najbliža je primorskom i centralnom dijelu Crne Gore i u novije vrijeme sve posjećenija, a ima i brojne kapacitete pogotovu na Ivanovim Koritima, koji su dostupni turistima i brojnim posjetiocima. Lovćen se smatra najznamenitijom crnogorskom planinom, opjevana je u mnogim spjevovima, a naročita važnost joj je data u himni „Oj svijetla majska zoro“. Sa dva dominantna vrha – Jezerskim (1.657mnv) na kojem je sahranjen Njegoš i Štirovnikom (1.749 mnv) na kojem je TV predajnik, tzv. repetitor, Lovćen se vidi skoro sa svake planine u Crnoj Gori, a njegovu idealnu poziciju čine blizina istorijskih Njeguša i Prijestonice, te uzdizanje nad Bokom Kotorskom, na koju se pruža fascinantan pogled, ovjekovječen na snimcima širom svijeta.
Pogled na Boku Kotorsku
Crkva Sveta Neđelja
Lovćen je Nacionalni park od 1952. godine. Nalazi se na spoju dvije klimatske zone, mediteranske i kontinentalne, što je uslovilo razvoj bogatog živog svijeta sa brojnim endemima. Među 1.300 je biljnih vrsta, što čini 1/3 ukupne crnogorske flore, mnogo je endemičnih, reliktnih, ljekovitih, aromatičnih i medonosnih. Predio Parka stanište je mnogih životinjskih vrsta, sa brojnim endemskim i reliktnim oblicima. Kulturnu baštinu karakterišu memorijalni spomenici, crkve, narodno graditeljstvo i stari putevi.
Kapela
Na Jezerskom vrhu (1657mnv) nalazi se mauzolej crnogorskog vladara i pjesnika Petra II Petrovića Njegoša. Lovćenske serpentine dio su starog karavanskog puta od Kotora do Njeguša. Brojne su crkve jednostavne arhitekture, kao i tradicionalne građevine (kamene kuće sa pojatama, guvna, suvomeđe, ublovi i bistijerne). U Nacionalnom parku izdvojeno je pet šumskih zona sa posebnim režimom korišćenja i upravljanja. Na Ivanovim Koritima je Centar za posjetioce, kao i bungalovi za smještaj turista.
Šanik
Koritnjik
Sutić, Mirac
Turisti koji izađu do Njegoševog vječnog počivališta na Jezerskom vrhu, imaju priliku da budu ugošćeni u restoranu koji je ispod Njegoševog mauzoleja.
