Caffe slicica naslovne pored logoa 216

portonovi 2024 MNE Media Digital Banner Caffe Montenegro

Kako od jednog eura stvoriti 215 puta više

Crnogorski turizam i državna kasa u 2024. godini

Odnos države prema turizmu najbolje se može vidjeti prilikom kreiranja državnog budžeta. Koliko ona ulaže u sve aktivnosti potrebne da turisti ponesu samo najljepše uspomene sa svog putovanja – s jedne strane, i koliko novca država očekuje da će turisti ostaviti tokom tog putovanja – s druge strane, predstavlja najjednostavniju računicu i najbolje pokazatelje tog odnosa. Crna Gora u 2024. godini od svojih gostiju traži 215 puta više nego što daje…

Planiranje budžeta jedne države, kao i njegove izmjene tokom godine, pravi su pokazatelji njene ekonomske snage i sposobnosti čelnih ljudi da je takvom održe. To znači promišljeno trošiti sve što se sliva u državnu kasu kroz različite poreze i druge namete, te - po mogućnosti - ostaviti i da nešto „pretekne“. No, činjenica je da danas samo rijetke države uspijevaju da budu „u plusu“ i to nikada nisu one koje najviše proizvode, trguju, izvoze…

Vaso Bulatović Lovački dom trebaljevo

Crna Gora je po mnogo čemu specifična. Ne nalikuje državama u svom okruženju već je više poput ostrvskih zemalja koje se moraju dovijati kako bi „zatvarale rupe“ u državnoj kasi. Uz različite oblike zaduživanja, kao nepopularan ali često korišten način, Crna Gora se uvijek i skoro isključivo oslanja na – turizam. Jer, zahvaljujući turizmu i hotelijerstvu, te proizvodnji i uslugama u drugim privrednim sektorima potrebnim da (prema zvaničnim statistikama) par miliona turista godišnje uživa u ponudi širom naše zemlje, ovdašnja ekonomija uspijeva da opstane.

BUDŽET ZA 2024.

Crna Gora od novembra 2023. godine ima novu, 44. Vladu na čijem je čelu Milojko Spajić. Turizam ni ovog puta nije dobio pažnju koju zaslužuje kroz isključivo svoj resor, ali je barem izborio da bude prvi u nizu nadležnosti novoformiranog Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kojim rukovodi Vladimir Martinović. To bi trebalo da podrazumijeva mnogo prilagođavanja evropskim standardima održivog i uravnoteženog razvoja koji treba da privuče i domaće i strane investitore u manje razvijene opštine, prvenstveno na sjeveru. A u stvarnosti? Znaćemo za 11 mjeseci. Ili manje.

Državni budžet za 2024. usvojen je par dana prije kraja prošle godine i planiran je na oko 3,48 milijardi eura. U opširnom dokumentu na više od 3.500 stranica dati su proračuni da će se u državnu kasu za tekućih 12 mjeseci sliti 2,72 milijarde, istovremeno će biti potrošeno 2,95 milijarde eura i dato još skoro 520 miliona za otplatu različitih dugova. Manjak u kasi od 761 miliona biće pokriven (očekivano) različitim zaduživanjima.

pexels igor meghega 14778139

Cijelo Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ove godine imaće na raspolaganju nešto više od 8,8 miliona eura. No, treba odmah istaći tri ključne stvari. Prvo: od ovog iznosa je samo 3,03 miliona namijenjeno turističkoj djelatnosti. Drugo: Nacionalna turistička organizacija Crne Gore ima svoj „novčanik“ u kojem će im 2024. godine na raspolaganju biti 3,16 miliona. Treće: Ministarstvo zdravlja je preuzelo zdravstveni turizam, za koji ove godine ima četvrtinu miliona eura. 

Kada to pretvorimo u konkretne cifre, ulaganja i očekivanja, evo kako sve izgleda. Država Crna Gora od 3,48 milijardi budžeta u 2024. godini ulaže oko 6,5 miliona eura u ključne aktivnosti vezane za turizam. To predstavlja 1,85 odstoprocijenjenog budžeta, što znači da od potrošenih 535 eura državnog novca, samo jedan euro ide za turizam.

 sadaVaso Bulatović Lovački dom trebaljevo

Istovremeno, Vlada očekuje da je to adekvatan iznos da se od stranih gostiju u Crnoj Gori prihoduje 1,4 milijarde eura. To je čak 215 puta više od onoga što je država opredijelila ove godine za unapređenje turističkog sektora u svim njegovim segmentima. Dakle, svaki budžetski euro treba da kreira dodatni prihod od 214 eura - novac koji će strani turisti ostaviti tokom svog boravka u našoj zemlji.

MINISTARSTVO

Turistički sektor u okviru Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera ove godine je najavio trošenje 3,03 miliona eura za, kako su istakli, „stvaranje preduslova za realizaciju strateškog cilja: da se investicionim ulaganjima i formalizacijom turističkog prometa Crna Gora definiše kao globalno prepoznata turistička destinacija, sa smanjenom sezonalnošću poslovanja, umjerenim regionalnim disbalansom i prioritizacijom turizma u razvojnim politikama“. Ukratko, sve ono što se decenijama pokušava. S tim što se ovogodišnje aktivnosti označavaju kao uvod u nešto što bi, u stvari, trebalo da budu neprekidne aktivnosti ministarstva – bez obzira na nivo ispunjenosti tih preduslova.

pexels alexander nadrilyanski 8214682

Radiće se na strateškim dokumentima, statistici, smanjenju sive ekonomije, diverzifikovanju turističkog proizvoda, te „održivom razvoju zelenog, pametnog, inkluzivnog i odgovornog turizma“. To bi trebalo da rezultira većim nivoom konkurentnosti naših turističkih proizvoda i većim prihodima, manjom sezonalnošću i smanjenjem migracija sa sjevera na jug zemlje uz podizanje nivoa životnog standarda lokalnog stanovništva i satisfakcije turista.

Strategije i saradnja

U okviru programa Strateškog planiranja i međunarodne saradnje, za što je izdvojeno oko 860.000 eura, radiće se projekti kojima treba da se poveća učešće turističkog prometa sjevera u ukupnim pokazateljima za cijelu zemlju. 

Od toga, za strateška dokumenta opredijeljeno je 630.000 eura, koje će biti utrošene za novi Program razvoja ljudskih resursa u turizmu za period do 2026. godine, te za razvoj novih vidova turističke ponude.

owaasw

Ključna aktivnost turističkih administracija širom svijeta danas je digitalizacija, a za potprogram namijenjen njemu i praćenju turističkog prometa određeno je 100.000 eura. Precizirano je da će novac biti korišten za: bolje prikupljanje, obradu i analize statističkih podataka, smanjenje sive ekonomije i unapređenje digitalnih platformi i aplikacija. Konkretno, u tih 100.000 eura uključeno je finansiranje pilot-projekta namijenjenog izradi softvera koji će biti korišten za digitalne table sa mapom i informacijama o dostupnosti privatnog smještaja u određenoj zoni. 

Za međunarodnu saradnju izdvojeno je 130.000 eura, a sve što se može saznati o ovom potprogramu je da podrazumijeva „učešće u programima podrške EU“.


Budžetskih 6,5 miliona

Prema prvoj, ali vjerovatno ne i jedinoj verziji raspodjele novca iz državne kase, za razvoj turizma u Crnoj Gori ove godine je opredijeljeno necijelih šest i po miliona eura.

Od toga, za pitanja vezana za turizam, projekte i investicije u okviru Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera određeno je 3,03 miliona eura. Oni će, između ostalog, biti korišteni za nove strategije za podizanje nivoa kvaliteta turističkog proizvoda i usluga, bolju statistiku, smanjenje sive ekonomije, međunarodnu saradnju, podsticanje preduzetništva, te održivi razvoj zelenog, pametnog, inkluzivnog i odgovornog turizma.

Nacionalna turistička organizacija će svojih 3,16 miliona eura prvenstveno trošiti na svoje glavne aktivnosti – različite oblike promocije Crne Gore i njenih turističkih potencijala širom svijeta. Sve to sa ciljem da se naša zemlja (konačno) pozicionira kao „atraktivna, raznolika i cjelogodišnja turistička destinacija, uz ravnomjerni regionalni razvoj i poštovanje principa održivog razvoja“.

Ali to nije sve. Mogućnost zarade od turizma već nekoliko godina unazad prepoznali su i u Ministarstvu zdravlja, te formirali poseban sektor za zdravstveni turizam. Iako bi taj sektor trebalo da se bavi samo normativom onih zdravstvenih usluga koja su prepoznata kao bitna za turizam, na njegovom računu za ovu godinu naći će se čak 250.000 eura. Svrha – za „pokretanje određenog broja inovativnih projekata u zdravstvenom turizmu“.


owasw

Bolji turizam

Unapređenje turističkog ambijenta je drugi program u okviru turističke djelatnosti i za njega je namijenjeno skoro 944.000 eura. Kao rezultat trebalo bi da crnogorski turizam bude bogatiji za devet novoustanovljenih standarda, 90 projekata, šest digitalnih rješenja i – četiri turistička proizvoda.

Najveći dio novca – 602.000 eura biće podijeljen kroz godišnji Program podsticajnih mjera u oblasti turizma, odnosno za Jačanje turističkog tržišta. Riječ je o otvorenim pozivima ministarstva za sufinansiranje ponude manifestacionog, kulturnog, ruralnog, zdravstvenog, kamping i ostalih vidova turizma. Navodno će akcenat biti na ruralnom preduzetništvu, koji vlasnicima smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta na udaljenim mjestima omogućava prenos znanja o poslovanju, pa ostaje pitanje koliko će ovog novca ići njima, a koliko savjetnicima.

unapređenje turističke infrastrukture sa pratećim sadržajima biće uloženo 47.000 eura, od čega će biti finansirano održavanje planinskih i biciklističkih staza, panoramskih puteva, izrada njihovih mapa i registara, valorizacija novih atraktivnih lokacija, održavanje turističke signalizacije u cijeloj zemlji i čišćenje regionalnih i magistralnih puteva tokom ljetnje sezone (projekat „Neka bude čisto“). 

owssaasw

owssaassw

Realizacija akcionih planova za ruralni, kulturni i zdravstveni turizam je dio u koji će biti uloženo 90.000 eura. Prema detaljima iz obrazloženja budžeta, taj novac biće korišten za posjećivanje sajmova, održavanje obuke, usaglašavanje akata i formiranje zdravstveno-turističkih proizvoda. Uz to, razvoj zdravstvenog turizma ima svoj poseban – i pozamašan – budžet od 250.000 eura u okviru Ministarstva zdravlja. Tim sredstvima će se, kako stoji u dokumentu, dati „podrška naučno istraživačkoj zajednici da se širi naučni rast u oblasti istraživanja i razvoj potencijala u zdravstvenom turizmu“. 

Još jedan potprogram posvećen je digitalnoj transformaciji, uz osnaživanje turističkog brenda. Iako bi namjene trebalo da budu iste, predviđenih 163.000 eura biće (zvanično) iskorišteno za izrade sajtova i mobilnih aplikacija, konačno sprovođenje opširnog statističkog istraživanja Satelitski obračun u turizmu (TSA) i organizovanju još jedne turističke konferencije „Bridging Tourism Destinations“.


Zdravstveni turizam ponovo na početku?

Ministarstvo zdravlja od 2021. godine aktivno vodi politiku zdravstvenog turizma u okviru posebnog sektora koji je formiran prema smjernicama iz Strategije pametne specijalizacije – S3. Vlada planira da u ovoj i naredne dvije godine za te namjene da po 250.000 eura (slični iznosi bili su opredijeljeni i prethodne tri godine). 

Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odredilo je ukupno nešto više od 90.000 eura za aktivnosti koje se tiču ruralnog, kulturnog i zdravstvenog turizma.

Kako se navodi u obrazloženju ovako visokog izdvajanja Ministarstva zdravlja za (i dalje) zvanično nevidljive rezultate zdravstvenog turizma, ove godine će trebalo zaista da bude pokrenut pilot projekat "Održivi i zdravstveni turizam". Riječ je o novčanoj podršci istraživačima za naučne radove vezane za zdravstveni turizam.

„Ovaj pilot projekat će doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore, unapređenju zdravstvenog sektora i promociji zemlje kao destinacije za održivi i zdravstveni turizam“, smatraju u Vladi.

U njegovoj realizaciji trebalo bi još da učestvuju Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja i Fond za inovacije Crne Gore, koji će za ove potrebe sami izdvojiti sredstva iz svojih budžeta.

S obzirom na to da je Strategija pametne specijalizacije zaokružena još 2019. godine, te svake naredne godine isticano da je preduslov zdravstvenog turizma njegovo definisanje različitim normama i standardima, kako turističkim, tako i medicinskim, ostaje da vidimo da li će ove godine konačno biti napravljen makar taj prvi korak.


Investicije i investitori

Privlačenje novih investitora u turizam jedno je od glavnih ciljeva aktuelne Vlade i ključni dio privrednog rasta Crne Gore. Resorno ministarstvo za turizam imaće za podsticanje, promociju i investicije na raspolaganju oko 282.000 eura. Očekuju da će ovim sredstvima biti realizovano pet razvojnih i sedam projekata unapređenja turističke ponude.

Nešto manje od polovine ovog novca, 122.000 eura namijenjeno je za konsultantske usluge iz domena praćenja investicionih projekata. Preciznije, sa više od 10.000 svakog mjeseca biće plaćani izvještaji procjenitelja, supervizora ili kontrolora koji će pripremati materijale za žičaru „Savin kuk“, Đalovića pećinu, Hotel „As“, Luštica Bay, Kolašin 1600 i tvrđavu „Mamula“/ostrvo Lastavica.

pexels artÅras kokorevas 12194986

Za investicione promotivne aktivnosti, studijska putovanja i stručna usavršavanja mjesečno je predviđeno oko hiljadu eura, odnosno 12.500 eura za 2024. godinu, dok će analiza postojećeg regulativnog okvira i predlog mjera za unaprijeđenje biznis ambijenta za investiranje u turizam i ugostiteljstvo kroz radnu grupu koštati državu 32.000 eura. 

Posebna sredstva 115.000 eura odabrana su za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima za investicije u turizmu, čime bi trebalo da se poboljša njihova likvidnost. Međutim, ovo je poseban vid subvencionisanja kamata za one koji budu mogli da se kreditno zaduže kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF).

Konačno, normativni poslovi i upravni postupak - segment za koji je opredijeljeno čak 945.000 eura, u stvari treba da obezbijedi povrat sredstava u državni budžet. Riječ je o donošenju propisa, izdavanjima odobrenja za rad i kategorisanju turističkih i ugostiteljskih objekata, ali i rješenja na osnovu slobodnog pristupa informacijama. Prema planu Vlade, u 2024. godini će ovaj sektor izdati 900 takvih dokumenata.

NTO CRNE GORE

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, kao i obično, ima sopstvenu kasu u koju će se iz državne za ovu godinu sliti čak 3,16 miliona eura. S obzirom na to da su glavne aktivnosti ove institucije upravo privlačenje pažnje stranih turista da barem dio svojih putovanja rezervišu za našu zemlju, to i nije tako veliki iznos. Tim prije što cijene kampanja u najpoznatijim svjetskim štampanim i elektronskim medijima za pola godine lako premašuju pola miliona eura. Poređenja radi, ono za šta Crna Gora izdvaja malo više od jedan odsto troškova iz državnog budžeta, SAD izdvajaju oko pet odsto, Island i Malta po deset odsto, a Sejšelska ostrva čak 20 odsto svog budžeta.

Iako u opisu rada NTO CG stoji da će se baviti definisanjem i kreiranjem strateških i programskih dokumenata, kao i pratećih aktivnosti, to nije u njihovom nadležnosti već samo mogu predlagati ministarstvu pojedina rješenja. Njihov posao je da upravljaju turističkom destinacijom – Crnom Gorom sa svim njenim izuzetnim vrijednostima koje turisti mogu smatrati privlačnim, da osmišljavaju nove načine promocije i da sve to „upakuju“ u najljepše turističke aranžmane. Uz to, treba da održe pozitivnu sliku i dobar imidž cijele zemlje i predstave je na što bolji način na sajmovima širom svijeta koji su i dalje ključni način privlačenja turista, kako grupno, tako i pojedinačno.

Ipak, aktivnosti na kojima NTO insistira ukazuju da bi pozitivna slika Crne Gore kao turističke destinacije mogla biti poljuljana insistiranjem na što većem broju turista i noćenja, umjesto na kvalitetu ponude… 


Nepoznanice „Odgovornog turizma“

Državna administracija odlučila je da ove godine započne novi projekat „Odgovorni turizam“ za koji je namijenjeno 40.500 eura.

Riječ je o objedinjavanju različitih sertifikovanja koje resorna ministarstva za turizam sprovode posljednjih desetak godina, a kako bi se povećao broj turističkih i ugostiteljskih objekata čije je poslovanje u skladu sa svjetskim standardima. Riječ je o sertifikatima Eco Lable, Tavel Safe, Zeleni ključ (Green Key), Plava zastavica (Blue flag)… 

Tome je pridruženo skoro 20 godina pokušaja da se uvedu domaći ekološki standardi za smještaj (Eco-lodge, Wild Beauty Resorts, sertifikovana etno sela). Insistiraće se i na energetskoj efikasnosti, te modelima zelene i cirkularne ekonomije primjenjivim u turizmu.

U ministarstvu se nadaju da će tako brendirati Crnu Goru kao „odgovornu turističku destinaciju“ koja će biti „prepoznata kao destinacija koja poštuje međunarodne standarde i mjere u dijelu svih kapaciteta u turizmu i ugostiteljstvu, sa posebnim akcentom na očuvanje životne sredine“. 

No, dok ne bude vidljiv bilo kakav rezultat, način trošenja sredstava za ovaj projekat ostaju potpuna nepoznanica.


Društvene mreže i drugi digitalni kanali promocije su ostavljeni po strani, kao i afirmativni tekstovi o našoj zemlji (ne treba zaboraviti na redovnu pojavu brojnih neistinitih ili negativnih tekstova o Crnoj Gori na regionalnim portalima pred i tokom ljetnje turističke sezone). 

pexels alexander nadrilyanski 8214670

Sav novac koji država planira da uloži tokom ove godine za potrebe turizma ne može pomoći u jednoj ključnoj stvari – percepciji Crne Gore kao turističke destinacije, koja već decenijama nosi epitete „skrivena“, „nova“, „neistražena“, pa čak i „buduća najbolja“. Koliko je sada atraktivna – ostaje nepoznanica. 

Potrebno je što prije naći pravi način i pravi „glas“ kojim bi Crna Gora ispravila propušteno u prethodnih godinu i po, kada ne samo da nije uspjela da privuče strane turoperatore, već je izgubila jedan dio svojih redovnih poslovnih partnera. No, izgleda da će sve to čekati neki novi, budući budžet...

 Caffe Montenegro logo bijeli

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: redakcija.caffemontenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!