Caffe slicica naslovne pored logoa 200

DZT Banner FeelGood 470x90 EN

Kao da šetate kroz najljepši dio evropske istorije

Putopis: Sankt Peterburg

Sjećam se osnovne škole i časova ruskog jezika (strog nastavnik „a la stara škola“ i njegov zadah na krdžu odmogli su mi da ovaj predmet bude voljen). Sjećam se pjesmica i onih pluseva u dnevniku ako bi ilustrovali neku, sjećam se Crvenog trga i ruskih hramova, sjećam se tog magičnog Peterburga jer nekako kud god da okreneš on, Peterburg, Peter kako ga zovu Rusi. I sjećam se da niko od nas nije pridavao posebno značaja jeziku, učili smo ga za ocjenu… A onda sam posjetila tu carsku Rusiju i zažalila što moje znanje ruskog jezika nije bolje, što nisam bolje upijala one slike iz udžbenika jer bih sad lakše prepoznala dvorce i hramove.

Kažu, nikad nije kasno! Ako ništa, posjeta Peterburgu mi je poslužila kao “vjetar u leđa”: popraviću svoje znanje o ovoj istorijom i kulturom bogatoj zemlji.

image3 copy

Inače, ako nijeste znali, Sankt Peterburg je u svojoj istoriji mijenjao ime više puta! I svoje ime nije dobio po kralju ni caru (a car Petar ga je osnovao) nego po svom svecu zaštitniku. Ali da krenem redom…

Car Petar Veliki je završavao evropske škole i kao učen i školovan čovjek, težio je da i Rusija ima neki grad po ugledu na Amsterdam, Beč i ostale evropske prijestonice. Tako je došao na ideju da osnuje grad, na obalama Baltičkog mora.

Sankt Peterburg je dva puta bio prijestonica Rusije i to od 1713. do 1728. i od 1732. do 1918. Vlada je konačno odlučila da trajno preseli prijestonicu Rusije u Moskvu 1918. godine.

Za potrebe gradnje jednog ovakvog projekta, angažovani su najbolji graditelji i arhitekte tog doba, car nije štedio novac ni konekcije - samo najbolje za carski grad! Dok šetate ulicama grada, skoro da ne postoji zgrada (sve su niske i raznobojne) na kojoj ne stoji natpis i godina - tu je živio taj i taj… kao da šetate kroz najljepši dio evropske istorije!

museums in st petersburg russia catherine palace hero 1920x890.jpg

Tri imena carskog grada

Kada je prvi put osnovan (1703.), grad je nosio ime Sankt Peterburg. Car je tako nazvao grad ne po sebi već po apostolu Petru, zaštitinku grada. Ovo ime je jako podsjećalo na evropska odnosno germanska imena gradova, pa je ime uskoro promijenjeno u Petrograd. Razlog mijenjanja imena je isključivo političke prirode - jedan od sljedećih careva je želio je da sve bude „autentično rusko“. Germansko ime mu je „paralo uši“. Kao što sam već pomenula, car (Petar Veliki) je želio imati „prozor na Baltik“, te je gradnjom ovog i ovakvog grada, približio Rusiju Evropi. Davanjem germanskog imena pokazao je svoju spremnost i da mijenja Rusiju. To se velikom broju građana dopalo, ali takođe onom drugom dijelu - velikom i nije.

Car Nikolaj II 1914. godine je odlučio da se oslobodi njemačkog prizvuka imena grada i promijenio je ime u Petrograd. To na ruskom bukvalno znači Petrov grad, ali je ime prijemčivije lokalnom stanovništvu (tako su ga od milošte zvali od samog nastanka).

Ali tu se saga sa mijenjanjem imena ne završava… Samo deset godina kasnije, ime se opet mijenja!

image1

Kao kolijevka boljševičke revolucije, grad je bio aktivno uključen u političku zbilju tog doba. Svega pet dana poslije smrti sovjetskog vođe Vladimira Lenjina, 1924. godine, grad mijenja naziv u Lenjingrad! Petrogradsko gradsko vijeće je imalo hitan sastanak nakon smrti lidera. Na sastanku je predloženo da se preminulom oda počast preimenovanjem grada. Pitanje se razmatralo na Drugom Saveznom kongresu Sovjeta i prijedlog je naravno usvojen! Kažem naravno zato što skoro da nije postojao grad da nije imao makar ulicu nazvanu po Lenjinu. A jedan tako bitan grad kao što je Peter, da nosi ime Lenjina- pa to je bila (i jeste) najveća počast!

U konačnom, promjena imena grada nazad na njegovo prvo i originalno ime, nije došla glatko. Godine 1991. u Lenjingradu, građani su dobili priliku da glasaju o promjeni imena. Neki su vidjeli preimenovanje u Sankt Peterburg tj. vraćanje na prvobitno ime kao način da se zaborave decenije previranja tokom komunističke vladavine i jedinstvenu priliku da grad povrati svoje originalno rusko nasljeđe. S druge strane, boljševici su promjenu videli kao uvredu idologiji i Lenjinu.

I dan danas će neki nazvati grad Lenjingradom, neki Peterom a neki Peterburgom… jedno je sigurno: to je jedna od najbitnijih kulturnih prijestonica Evrope. I danas ćete čuti mještane kako kažu - volimo Peter. Zaista divan grad!

image0 copy 4

Velika imena u Velikom gradu

Za predivni Sankt Peterburg se vezuju velika imena ruske ali i svjetske književnosti – jedan Lav Tolstoj i “Ana Karenjina”, pa onda Aleksandar Puškin (sjetite se samo “Jevgenija Onjegina”) pa Vladimir Nabokov i mozda i moja omiljena knjiga ikada “Lolita”, pa onda i Fjodor Dostojevski i “Braća Karamazovi”… lista je predugačka!

Dok šetam ulicom ovog grada u nekom trenutku nailazim na obilježje – „ovdje je živio Dostojevski“. Zamislite vi ej, jedan Dostojevski je tu živio a ja sad tu stojim, gledam i ne vjerujem sopstvenim očima! Hvala ti živote! Zaista su putovanja lijek za dušu i neprocjenjivo blago! Moram biti iskrena, suza je zaiskrila u oku. Čime sam zaslužila da bez ikakvog plana, lutajući uličicama naletim na baš ovu kuću? Neobjašnjiva milost.

dostojevski image2

U daljoj šetnji sam naišla na hotel u kome je Puškin odmarao… grad čuda zaista!

Meni je najljepše od svega bilo...

Najljepše od svega mi je bilo što sam Peter posjetila u vrijeme Bijelih noći. Ljeti, u ovom dijelu Evrope noći su jako kratke, a u Peteru je mrak trajao svega dva sata. Navukla sam zavjese na prozore jer su me na recepciji upozorili ukoliko to ne uradim, dan odnosno svjetlost će biti do 2 ujutru, onda blago i ne potpuno pomračenje i opet svitanje u 4 ujutru. Zamislite samo dva sata tame a ostatak svjetlost! E to je Peter - kulturološka svjetiljka Rusije, Evrope, svijeta! Ko ne razumije treba da ga posjeti ili barem pročita ruske klasike da vidite o čemu pričam!

kate konstantinova cI TIrxCrOk unsplash

Gastronomski centar

Evo još jedne zanimljive činjenice: Moskva nije gastronomski centar Rusije, već je to Sankt Peterburg. Samo u Sankt Peterburgu možete probati dva specijaliteta – puški (pyshki) i korušku (korushka). Puški su jedna vrsta ruske krofne, a koruška je specijalna vrsta ribe koja se sprema na poseban način. Slatke krofne je najbolje probati u ulici Boljšaja (Bolshaya Konyushennaya)- ne možete je promašiti, lijepa ulica puna cvijeća! Meni se lično najviše dopao losos (ali ko mene šta pita, samo jedite!)

gastro image3 copy 3


Jeste li znali?

- Da je Sankt Peterburg bio poplavljen čak 288 puta? (To ne treba da vas čudi jer je cijeli grad u stvari ispresijecan rijekom!)

- Da grad ima preko 600 mostova? (Ni to ne treba da vas čudi ali postoji jedna predivna pojava, kojoj nisam prisustvovala ali se nadam da ću drugi put. Uveče, mostovi se dižu da propuste brodove. To je jedna od turističkih atrakcija grada!)

- Da je metro Sankt Peterburga najdublje iskopana željeznica na svijetu? Na pojedinim mjestima ide ispod zemlje i do 70 i 80 metara! Pokušala sam da napravim dobru forografiju ali uzalud - ta promaja se mora osjetiti na sopstvenoj kozi!

- Da je Sankt Peterburg treći u Evropi po broju stanovnika, iza Moskve i Londona? I da na ulicama uprkos velikom broju ljudi, nećete primijetiti tolike gužve?

- Da se u muzeju Ermitaž nalazi oko 3 miliona eksponata? Zapanjujuće u najmanju ruku!

- Da se u Sankt Peterburgu nalazi više tramvaja nego bilo gdje drugdje na svijetu?


Iz udžbenika i iz stvarnosti

Ono čega se jasno sjećam iz tih svojih udžbenika ruskog jezika su Nevski Prospekt i Ermitaž. I oduvijek su mi ta dva imena odzvanjala u glavi - pominjani su u gotovo svim ruskim romanima a slike su bile i u udžbenicima.

Nevski Prospekt je ulica koja je dugačka 5 kilometara i svakoga dana njome prođe oko 2 miliona ljudi! Ulica vrvi od razdraganih turista, jednako Rusa koliko i stranaca jer ovaj grad privlači sve.

Hotel Astoria St Petersburg Russia Conde Nast Traveller 22jan18 Alistair Taylor Young

Grad je ispresijecan kanalom rijeke Neve - zato ga i zovu ruska Venecija. Šetnje gradom vas ostavljaju bez daha, na svakom koraku neka znamenitost. Ruse, kad upitate za pravac ili zatražite pomoć- rado vam pomognu… Mlađi su čuli za Crnu Goru, a stariji se sjete tek kad pomenete Jugoslaviju. E...h Jugoslavija, u koju su išli po trenerke i obuću, koje su bile najkvalitetnije i najbolje. Zamislite Rusi dolazili kod nas da kupe odjeću? Ja sam bila zapanjena…

Glavno i najteže pitanje: šta obavezno posjetiti?

Pa Ermitaž naravno! O slavnog li muzeja, slavnih li eksponata! Ja inače volim muzeje ali ovaj je čudo nad čudima!

Muzej Ermitaž je najveći ruski muzej, ali je takođe jedan od najvećih na cijelom svijetu. Ono čega se jasno sjećam je da je nastavnik uvijek govorio- potrebni su vam dani i dani da obiđete ovaj muzej. A u mojoj glavi je tada bilo- ma koliko je to velika i velelepna zgrada i šta to sve može biri unutra kad su potrebni dani?

Ermitaž svake godine posjeti oko 5 miliona turista. Sam muzej je kompleks koji se sastoji od šest zgrada a sedma zgrada je teatar. Muzej sadrži oko 3 miliona istorijskih artefakata i umjetničkih predmeta, od kamenog doba pa sve do danas i sve to ima neporcjenjivu vrijednost ne samo za Rusiju nego za cijelo čovječanstvo!

Reconstructed Amber Room at Catherine Palace St Petersburg Russia Conde Nast Traveller 22jan18 Alistair Taylor Young

Prva izložba održana u muzeju sastojala se od umjetničkih predmeta ruske carice Katarine Velike II. Kraljica je obožavala umjetnine i počela ih je sakupljati kao djevojčica. Nešto mislim dok ovo pišem, da se u muzeju nalaze samo ruska djela odnosno blago ruskih carskih porodica i aristokrata, književnika i umjetnika - pa ovo bi opet bio jedan od najbitnijih muzeja svijeta! Ali u ovom muzeju možete vidjeti djela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Ticijana, Rembranta, Rubensa, Renoara, Sezana, Monea, Pisara, Van Goga, Matisea, Gogena i mnogih drugih. Zamislite onda kakav je to raj za sve ljubitelje umjetnosti! U muzeju Ermitaž se možete upoznati i sa kulturološkim razvojem Japana, Kine, Indije, ali i sa starim civilizacijama poput Egipta i Starih Grka. Ako želite posjetiti muzej, predlažem da obujete udobnu obuću i izgubite se u dvoranama! Ermitaž je toliko veliki da bi (ako je vjerovati računici nekih statističara) za obilazak cijelog muzeja, ako bi se svakoj izložbi posvetio samo jedan minut, bilo potrebno čitavih 10 godina da se pregledaju sve postavke u muzeju! Pa nastavnik nije pretjerivao u svojoj ljubavi prema ruskoj kulturi- zaista se ima šta tu i pročitati i vidjeti! Ja sam u muzeju provela svega par sati, u svojim planovima sam to ostavila za neki kišni i sumorni dan i odlučila sam se nastaviti sa svojim gubljenjem (rijetki su gradovi u kojima poželim da se izgubim ili koji me čine dovoljno bezbjednom da to uradim. To su na primjer svi Italijanski gradovi. Ali Peter je učinio da ostavim mapu i idem “na pamet”) kroz ovaj grad, zarobljen u vremenu.

radik sitdikov IRApkV3PxwQ unsplash

Ruske bajke u Peteru

Zimski dvorac pripada kompleksu muzeja Ermitaž od 1922. godine. Predivna plavkasta boja, skulpture, zlatni stubovi i kočije koje patroliraju ispred dvorca čine da se osjećate kao u bajci! Tu sam napravila možda i najbolje fotografije (da se malo pohvalim kad imam čime). Ovaj dvorac je bio zvanična rezidencija ruskih careva tokom 18, 19. i početkom 20. vijeka. Dvorac je sagrađen tako da svakoga ostavi bez daha i broji preko 1.000 spavaćih soba! Pravi lavirint i spomenik moći! U ovom dvorcu se nalaze slike i skulpture poznatih evropskih i azijskih umjetnika, ogroman broj umjetnina i značajnih umjetničkih djela. Spolja raskoš i glamur, unutra isto to. Zaista je ruska aristokratija znala kako da uživa u svom bogatstvu!

image3 copy 2

Najposjećenija prostorija Ermitaža (kao što rekoh, dvorac je dio muzeja) nalazi se na prvom spratu, a u pitanju je ogromna soba za doček gostiju. Do nje se dolazi čuvenim Jordanovim stepenicama. U ovoj sobi koja je napravljena da impresionira, možete uvidjeti sav raskoš i moć ruske dinastije Romanov. Predivni ćilimi, tapiserije, namještaj od ružinog drveta… Sve što smo čitali u romanima Tolstoja, Dostojevskog i drugih ruskih klasika, možemo ovdje uočiti: saloni za prijem gostiju, privatne sobe za svako doba dana i svaku aktivnost posebno (klavirska soba, soba za opuštanje, biblioteka itd). Osjećam se kao da sam rođena u pogrešnom vremenu- šta bih dala za balske haljine iz vremena Romanovih! Tu je i jedno od najljepših privatnih pozorišta u Evropi. Mještani su mi rekli da je za to pozorište suprug britanske kraljice (pokojni princ Filip) rekao da je nešto najljepše što je vidio u životu. Na žalost, nijesam imala priliku da se u to i sama uvjerim ali moramo priznati da ako iko, on je vidio svjetske ljepote! Dvorac obiluje plesnim dvoranama, galerijama, sobama za prijem sa svilom na zidovima… Bajka, kažem ja! 

Crkva prolivene krvi

„Crkva prolivene Hristove krvi“ je čudesna. Taj predivni hram izgrađen, naravno, u ruskom stilu, sagrađen je na mjestu gdje je ubijen ruski car Aleksandar II krajem 19. vijeka. Vizuelno podsjeća na hram u Moskvi - oba su primjeri gradnje ruske pravoslavne crkve. U vrijeme boljševika i revolucije, prezirući sve što je vezano za religiju, boljševici su ovaj hram opljačkali, devastirali (ne volim ovu riječ ali zaista najbolje opisuje šta se dešavalo). Za vrijeme II svjetskog rata hram je služio kao skladište hrane - nemoć i bijeda stigli su u predivni Peter. Trideset godina se čekalo na restauraciju. I danas, kada prođete pored ili poželite ući, morate obratiti pažnju da li se dešava neka rekonstrukcija - ona i dalje traje. A crkva lijepa, kako samo ruske crkve mogu biti! Crkva je tik uz kanal, pa možete uzeti i brodić i provozati se ostatkom grada.

image1 copy

image0 copy

Tokom svoje kratke posjete, pokušala sam posjetiti i Operu, igralo se “Labudovo jezero” sa kompozicijom Čajkovskog. Ali zbog trenutne situacije, kreditne kartice nisu u upotrebi. A novac sam potrošila u toku dana i bila sam “kratka” par rubalja. Znate šta to znači? Peteru, vratiću ti se!

Do sljedećeg čitanja i neke lijepe destinacije, šaljem vam pozdrave iz lijepog i suncem okupanog Petera- neka nam potraje ovakav još dugo, dugo!

Više o mojim putovanjima na: Instagram: bojana.tu

 Caffe Montenegro logo bijeli

Jedini specijalizovani časopis o ugostiteljstvu i turizmu u Crnoj Gori

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

E-mail: redakcija.caffemontenegro@gmail.com

Podgorica

 

CAFFE MONTENEGRO u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!